Vozilo kao uzročnik saobraćajne nezgode

Vozilo može da utiče na povećan broj i posljedice saobraćajnih nezgoda:

 1. svojom neodgovarajućom i nedovoljnom stabilnošću i neprilagođenošću radnim osobinama i eksploatacionim svojstvima puta i vozača;

 2. iznenadnim neispravnostima uređaja i djelova od naročitog značaja za bezbjednost saobraćaja (kočioni uređaj, uređaj za upravljanje itd.);

 3. konstrukcijom unutrašnjosti kabine sa mnogo isturenih i oštrih djelova;

 4. otežanom mogućnošću za izlaz iz oštećenog vozila u procesu sudara;

 5. nedovoljnom preglednošću iz vozila ograničenom malim zastakljenim površinama;

 6. slabom svjetlosnom signalizacijom;

 7. lošom konstrukcijom farova (mogućnost zasljepljivanja vozača noću);

 8. neefikasnim radom brisača i perača vjetrobranskog stakla i dr.

Pošto su pojedini elementi obrađeni u drugim poglavljima, ovde ćemo se pozabaviti stabilnošću vozila i njenim uticajem na nastajanje saobraćajne nezgode.

Stabilnost vozila

 Stabilnost vozila predstavlja jednu od eksploatacionih karakteristika vozila, koja pokazuje u njegovu sposobnost da se u različitim uslovima kreće bez opasnosti da se zanese (prokliza) ili prevrne.

 Stabilnost vozila zavisi od: konstrukcionih karakteristika vozila (visina težišta, razmak osovina i točkova, sistem oslanjanja...), svojstva pneumatika i karakteristika podloge.

 Stabilnost vozila se može posmatrati u uzdužnoj i poprečnoj ravni.

 Uzdužna stabilnost vozila podrazumijeva sposobnost vozila da se ne prevrnu oko prednje ili zadnje osovine ili da ne proklizavaju. Do toga može doći samo pri velikim usponima i pri velikim padovima.

 Na javnim putevima se tako veliki usponi, odnosno padovi ne izvode. Najveći dozvoljeni nagib je 12% (nagib balkanske ulice u Beogradu je izveden sa 14 %, što predstavlja izuzetak).

 Provjera poprečne stabilnosti je mnogo potrebnija, jer je često bezbjednost saobrćaja ugrožena zbog poprečnog isklizavanja ili prevrtanja vozila.

 Pri kretanju vozila u pravcu poprečna stabilnost vozila može biti ugrožena poprečnim nagibom puta. Na javnim putevima poprečni nagib u pravcu se određuje s obzirom na mogućnost odvodnjavanja vode sa kolovoznog zastora. Poprečni nagib putničkih kolovoza je najveći i iznosi 4%. Ovaj nagib ne predstavlja opasnost po stabilnost vozila.

 Pri kretanju vozila kroz krivinu na vozilo djeluje više sila. Pored sila koje nastaju uslijed poprečnog nagiba krivine, u krivini djeluje i centrifugalna sila, koja zavisi od brzine vozila, njegove mase i radijusa krivine. Poprečni nagib puta koji se radi u krivini ima zadatak da pored toga što obezbjeđuje odvođenje vode od kolovoza, smanji uticaj centrifugalne sile. Zbog toga je njegova vrijednost veća od vrijednosti na putu u pravcu. Ako put ima građevinskih nedostataka – stari putevi koji se sada rekonstruišu – i ako je krivina izgrađena bez poprečnog nagiba, ili – što je još gore – sa kontranagibom, to vrlo negativno utiče na stabilnost vozila.

- Stabilnost vozila u krivini bez poprečnog nagiba

 Uslov da ne dođe do isklizavanja vozila je da je centrifugalna sila manja ili jednaka sili prianjanja.